Propala investicija: 8.500.000 KM za cestu između Sarajeva i Goražda bez rezultata

Ni novca, ni brze ceste između Sarajeva i Goražda. Tako se može opisati epilog ugovora između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Bosanskopodrinjskog kantona, nakon što je entitetska Vlada odobrila novac za izgradnju brze ceste, a kantonalna Vlada ga nije povukla.

Niti je izvršila eksproprijaciju zemljišta, niti postoji projekat za izgradnju ceste.

Radi se o pristupnoj cesti tunelu Hranjen koja bi povezala dva grada, udaljena oko 100 kilometara. Izgradnjom brze ceste put bi se skratio s dva sata, na 45 minuta, piše Radio Slobodna Evropa.

Za tu namjenu je Federalna vlada iz budžeta prošle godine izdvojila 8.4 miliona KM. No, novac nije prebačen na račun Vlade Bosanskopodrinjskog kantona (BPK), kojem pripada grad Goražde, na istoku BiH.

“Na našem računu i podračunu ih nije bilo, a potrošnja novca se morala isplanirati do kraja godine”, kaže Edin Ćulov predsjednik Vlade BPK-a te dodaje kako je ova brza cesta trebala biti prema prvobitnom planu završena do kraja 2022. godine.

U Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija za “propale” pare krive Vladu BPK-a. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da je novac trebao biti utrošen do kraja prošle godine, kada je bio rok za njegovo povlačenje.

Iz Ministarstva prometa i komunikacija FBiH nisu pojasnili gdje su sredstva za cestu na kraju završila. Ugovor je potpisan u oktobru 2022. godine, odmah poslije općih izbora u Bosni i Hercegovini, a trebao je biti primijenjen do kraja te iste godine.

Sa ukupnom vrijednošću projekta koja je procenjena na 190 miliona maraka (oko 95 miliona eura), to je i ugovor sa najvišim iznosom u Bosanskopodrinjskom kantonu.

Na osnovu ugovora, Vlada BPK-a je bila dužna izvršiti eksproprijaciju zemljišta, te osigurati potrebnu dokumentaciju za izgradnju brze ceste.

Planirana dužina brze ceste Prača – Goražde je 13 kilometara. Radi se o pristupnoj cesti tunelu Hranjen, čija je izgradnja počela 2018. godine. I za njegovu izgradnju je novac osigurala Federalna vlada iz budžeta. Do sada je probijeno 50 posto tunela.

Nakon svega, malo ko će biti iznenađen utiskom koji ima mještanin Goražda Damir Imamović. Za RSE kaže kako je skeptičan da će cesta biti izgrađena.

“Ogromna su se tu sredstva ulagala bez jasnog plana, prvi rok koji je dat, te tri godine, bio je jako optimistačan, ali vidjeli smo i nerealističan i to je najveći problem što ljudi ne vjeruju političarima da to što rade da je to u svrhu poboljšanja životnog standarda, već stvaranja političkih poena”, uvjeren je Imamović.

Razloga da kriju nezadovoljstvo nemaju ni privrednici, koji bi imali najviše koristi od povezivanja Sarajeva i Goražda kroz tunel Hranjen i brzu cestu.

“Mi nemamo adekvatnog izlaza na Koridor Vc, nemamo izlaza na željeničku prugu i na avioluke”, objašnjava za RSE Dževad Terović, predsjednik Privredne komore BPK.

“Nemamo nijedan infrastrukturni objekat i kanale distribucije kojim bi naše proizvode izvezli na svjetsko tržište i u najnepovoljnijem smo položaju u odnosu na druge kantone u Federaciji”, dodaje Terović.

Zašto su sredstva propala?

Mnogo je razloga zbog čega je osam i po miliona maraka propalo, kažu iz bivše i sadašnje vlade Bosanskopodrinjskog kantona.

Prvi razlog je, kako kažu, nenadležnost kantonalne Vlade za izgradnju brzih cesta.

“Zbog nednadležnosti Ministarstva privrede, mi nismo direktno mogli implementirati taj ugovor, već je trebalo da se s Autocestama napravi određeni sporazum da bi se ta sredstva eventualno implementirala”, kaže Zijad Briga, ministar privrede BPK-a, te ističe kako nisu ni bili spremni svi preduslovi da bi se sredstva od osam i po miliona maraka mogla i utrošiti.

Briga naglašava kako je problem i taj što nije završena eksproprijacija zemljišta na toj trasi puta što je prvi uslov da se može dobiti urbanistička saglasnost.

“Ja ni ne znam kuda ta trasa brze ceste treba da prolazi”, naglašava Briga.

Inače, prema Zakonu o cestama Federacije BiH, izgradnja brzih cesta i autoputeva u nadležnosti je federalnog preduzeća Autoceste Federacije, dok su regionalni putevi u nadležnosti kantona, a magistralni u nadležnosti Cesta Federacije.

Bivši ministar privrede, a sadašnji zastupnik u Skupštini BPK-a (Nova politička inicijativa) Haris Salković kaže da je i problem što do danas vlast u BPK-a nema projekta prema kojem bi bila izgrađena brza cesta.

“U postupku je tek izrada projekta, mi još nikada nismo dobili projekat brze ceste iz Goražda do tunela i od tunela do Hrenovice, do danas nemamo taj glavni projekat”, naglašava Salković.

Pitanje izgradnje brze ceste je prije mjesec dana postavljeno i na sjednici Federalnog parlamenta. Postavila ga je upravo bivša predsjednica Vlade BPK-a Aida Obuća.

Zanimalo ju je šta je dosad urađeno na izgradnji brze ceste Prača – Goražde, za koju je ona prošle godine potpisala ugovor za izgradnju. Na odgovor još uvijek čeka.

Ni na Skupštini BPK-a ovo pitanje nije aktuelizirano u posljednjih šest mjeseci.

Zastupnici su samo kroz jednu informaciju tamošnje vlade upoznati šta se dešava s ugovorom koji se odnosi na izgradnju brze ceste, ali bez konkretnog zaključka. To je za RSE izjavio Amar Imamović, zastupnik Naroda i Pravde, trenutno vladajuće stranke u Skupštini BPK-a.

“Samo je rečeno da sredstva nisu povučena i neće se moći impelmentirati taj projekat”, zaključuje Imamović.

Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije BiH za RSE kaže kako se novac od osam i po miliona maraka morao utrošiti do kraja 2022. godine, te da nije mogao biti prenesen u ovu godinu.

Iz Federalnog ministarstva su naglasili kako Ministarstvo privrede Bosanskopodrinjskog kantona “nije provelo potrebne procedure i nije dostavilo dokumentaciju o načinu utroška sredstava namijenjenih za projekat izgradnje brze ceste”.

Dodaju da su planirali u ovoj godini da u budžetu namijene nova sredstva za izgradnju brze ceste, ali i za završetak radova na tunelu.

“Za izgradnju brze ceste Prača – Goražde i tunela Hranjen iz budžeta je odboreno 46 i po miliona maraka, a implementator projekta su Autoceste Federacije BiH”, rečeno je za RSE iz Ministarstva prometa i komunikacija.

Još prije dvije godine Parlament Federacije BiH većinom glasova odobrio je zaključke komisije za promet i komunikacije da nadležni ispitaju ko je odgovoran za usporavanje radova na tunelu Hranjen.